Jeste li previše osjetljivi?

to je bio prije nekog vremena članak u Jutarnjem listu


Bio mi je članak zanimljiv jer
nisam znao da je osjetljivost toliko uvjetovana tijelom i tjelesnim -

također mi je zanimljivi dio koji piše kako se osjetljivost ne "ublažava"/uklanja promjenama ponašanja - to jednostavno ne pomaže

---

Osobe sa svjetloputim živcima
Kao što različiti ljudi imaju različit prag tolerancije na tjelesnu bol (crvenokosi si, kažu, najosjetljiviji), tako varira i prag otpornosti na duševnu bol, koja nije ništa manje stvarna od tjelesne. Stručnjaci procjenjuju da je oko 18-20 posto odraslih ljudi preosjetljivo na stres, od kojih približno dvije trećine žene. Njima veći broj situacija nanosi duševni ili tjelesnu bol ili druge tegobe. Posljedica je da osjetljivci u životu trpe više tjeskobe, briga, uzrujavanja, straha ili depresije, a sve zato što imaju slabiji prirodni "faktor zaštite".
Osjetljivost na psihički stres slična je osjetljivosti kože na sunčeve zrake : od istog sunca neki će lijepo pocrniti, neki pocrveniti, a neki riskiraju - rak kože. Zato svjetloputijima trebaju kreme s jačim faktorom zaštite ili čak izbjegavanje izlaganja suncu. Baš kao što je osobama sa "svjetloputim" živcima ponekad jedino rješenje - izbjegavanje stresnih situacija.
Onih 80 posto ljudi koji nisu pojačano osjetljivi ne razumiju s čime se suočavaju osjetljivci. Prosječan čovjek misli da je osjetljivost pitanje razmišljanja ili ponašanja, da su osjetljivci razmaženi ili nezreli da bi se trebali "potruditi biti čvršći". Nažalost, osjetljivost se ne liječi promjenama ponašanja, niti bi skrivanje osjetljivih reakcija od okoline čovjeku olakšalo duševno stanje.

Postoji li lijek za osjetljivost?
Osjetljivi se ljudi itekako liječe na svoju ruku: kad su uzrujani koriste alkohol i sredstva za smirenje, a kad su iscrpljeni ili bezvoljni uzimaju kavu, šećer ili opojne droge. Takve taktike ne samo da nisu trajna rješenja, nego pogoršavaju situaciju jer štetno djeluju na mozak. Ako vam vaša osjetljivost pričinjava ozbiljne tegobe, čini vas nesretnima ili koči u ljubavi, u prijatljestvu ili poslu, nužno je nešto poduzeti. Postoje dvije skupine poteza kojima si možete pomoći: poduzeti nešto sami ili uključiti stručnjaka i medicinske intervencije.
- Profesionalna pomoć - tretman kod psihologa ili psihijatra. Zapamtite: psihologa ili psihijatra ponajmanje trebaju "luđaci", a ponajviše upravo osjetljivci poput vas. Osjetljivih ljudi ima puno, puno više nego sumanutih ljudi, a biti osjetljiv uopće ne znači biti "lud", što god ta riječ značila. Terapeut vam može dati korisne savjete za uređivanje života, za izbjegavanje stresnih situacija ili za amortiziranje onog stresa koji ne možete izbjeći.
- Mnogo osjetljivih ljudi preporodilo se od prirodnih sredstva za jačanje živaca kao što su gospina trava (hypericum perforatum) za depresiju, valerijana za tjeskobu i zabrinutost, gingko biloba za bolju prokrvljenost mozga, ginseng za podizanje opće vitalnosti. Još su djelotvorni sintetički lijekovi posebno formulirani za aktivaciju živčanog sustava. Tzv. antidepresivi ciljano jačaju optpotnost živaca na stresne situacije. Oprez je potreban kod sredstava za smirenje (trankvilizanata), koji djeluju brzo, ali na rok dulji od osam do deset tjedana mogu izazvati naviku i ovisnost.

JUTARNJI LIST

uz topic,

Saznajte jeste li preosjetljivi?
Uz svaku tvrdnju prekrižite broj koji najbolje označava koliko se dotična tvrdnja vas tiče-
1 - ova me se tvrdnja slabo tiče
2 - tiče me se donekle ili povremeno
3 - da, uglavnom sam baš takav/takva

Lako vas je uzrujati ili rastužiti
1 2 3

Često ste zabrinuti, neraspoloženi, bezvoljni
1 2 3

Teško podnosite velike gužve, bučna i jarko osvijetljena mjesta
1 2 3

Lako se i brzo umarate (fizički i psihički)
1 2 3

Slamate se pod stresom i pritiskom
1 2 3

Žudite za tuđom pažnjom, prisnošću, komplimentom
1 2 3

Ne volite biti u središtu pozornosti veće grupe ljudi
1 2 3

Jako vas boli kad vas drugi odbijaju ili zanemaruju
1 2 3

Često se osjećate napušteno i izolirano
1 2 3

Ponekad se povlačite u samoću da se napunite energijom i oporavite
1 2 3

Ne trpite neizvjesnost i iščekivanje
1 2 3

Tuđe emocije jako utječu na vas
1 2 3

Užasavaju vas nasilje i prijetnje
1 2 3

Izdaleka uočavate moguće probleme i opasnosti
1 2 3

Zbroj bodova određuje stupanj vaše osjetljivosti:
14-23 boda: imate "debelu kožu" i čvrste živce
24-34 boda: umjereno ste osjetljivi
35-42 boda: vi ste osoba vrlo osjetljivih živaca

- iz jutarnjeg

Što ne biste smjeli govoriti osjetljivim ljudima ne želite li ih - povrijediti?
> "Nemoj biti osjetljiv." - To je kao da naredite nekome da ne bude alergičan na kućnu prašinu ili pelud.
> "Nemoj se živcirati." - Ovo također ne ovisi o voljnom naporu.
> "Ne možeš očekivati da te svi vole." -Osjetljiva osoba to ni ne očekuje; obično je obrnuto.
> "Ti stalno kukaš." - Biste li šepavoj osobi prigovarali što "stalno šepa?"
> "Nikako da sazriješ (odrasteš)." - Osjetljivost je pitanje otpornosti živaca, a ne iskustva.
> "Ti si razmažen." - Kao da kažete dijabetičaru da je razmažen što neće jesti šećer.
Stručnjaci procjenjuju da je oko 18-20 posto odraslih ljudi preosjetljivo na stres, od kojih približno dvije trećine žene.
Budući da ima jače razvijena osjetila, osjetljiva osoba u mozak propušta više podataka, zbog čega se često osjeća "zatrpanom", odnosno - prestresiranom. Događa joj se to i u uobičajenim situacijama, koje običnim ljudima ne uzrokuju tegobe, kao što su kratki rokovi, gužva, strka, zastoj, bučna glazba, jako osvjetljenje, a pogotovo u komuniciranju s drugim ljudima. Dakako, oni najbliži često im nanose najviše patnje.

Virginia Satir spominje 5 oblika slobode, koji su na raspolaganju kada se osoba osjeća bezuvjetno voljenom. Ti oblici slobode uključuju naše osnovne moći. To su moć spoznaje, moć ljubavi (izbora i želje), moć pokazivanja osjećaja, moć mišljenja i izražavanja te moć zamišljanja i mašte.
Kada se osjećamo cjelovitima te potpuno prihvaćamo sami sebe, slobodni smo vidjeti i čuti ono što vidimo i čujemo umjesto onoga što bi smo morali ili ne bismo smjeli vidjeti i čuti; slobodni smo misliti izraziti ono što mislimo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli misliti ili izražavati; slobodni smo osjećati ono što osjećamo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli osjećati; slobodni smo voljeti (izabrati i željeti) ono što želimo umjesto onoga što bismo morali ili ne bismo smjeli voljeti (izabrati ili željeti); slobodni smo zamišljati ono što zamišljamo umjesto onoga što bismo morali ili što ne bismo smjeli zamišljati. Kada smo bezuvjetno voljeni, to jest prihvaćeni onakvi kakvi jesmo, onda možemo i sami sebe prihvatiti baš onakve kakvi jesmo.
Samoprihvaćanje nadvladava rastrganost ličnosti do koje dovodi bolesni stid. Samoprihvaćanje odgovara osobnoj moći i znači da smo sjedinjeni; sva je naša energija u središtu i teče prema van.
Pomanjkanje samoprihvaćanja izaziva unutarnju rastrganost i borbu u nama samima. Od pomanjkanja samoprihvaćanja iskačemo iz vlastite kože. Trošimo energiju da bismo se skrili od sebe samih. Zato nam ostaje manje energije za izravno suočavanje sa svijetom. Samoprihvaćanje omogućuje da djelujemo punom snagom.
Budući da su osobne veze te koje su uspostavile naš bolesni stid, potrebne su nam osobne veze da bi se taj stid izliječio. To je presudno. Mi se moramo usuditi pružiti ruke i potražiti veze koje nas neće postiđivati želimo li izliječiti svoj stid. Nema drugog načina. Kada pak počenmo razgovarati i priključimo se zajednici, pred nama će biti drugi popravci. Ali prvo moramo uspostaviti prisne veze.
J. Bradshaw